Ova tri nadolazeća događaja napravit će revoluciju u automobilskoj industriji

Ova tri nadolazeća događaja napravit će revoluciju u automobilskoj industriji

Razdoblje je završetka jedne i početka druge godine. Onaj je dio godine u kojem se obično rješavaju financijski računi, analiziraju rezultati, izrađuju razne projekcije i razrađuju planovi za nadolazeću godinu. Postoje dvije vrste takvih analiza, predviđanja i planova - kratkoročni i dugoročni. Jedno dugoročno i zanimljivo predviđanje objavljeno je na internetskom portalu “VB internet portal”, a njegovi autori, Timothy Morey, potpredsjednik za strategiju i dizajn u tvrci Frog i Sam Haddaway i čovjek zadužen za strategiju u istoj tvrci dali su svoja predviđanja razvoja automobilske industrije u budućnosti. Iako se tekst fokusira na događanja na području Sjeverne Amerike vrlo je indikativan i za ostataka svijeta. Osvrt donosimo u nastavku teksta:

“Automobilska industrija upravo se suočava s novom erom samovozećih automobila, “Uber efektom” i polaganim gašenjem vozila koja su ovisna isključivo o fosilnim gorivima kao osnovnom pokretačkom izvoru.

Velikim dijelom 20-og stoljeća, automobil je predstavljao krajnji domet modernoga, odnosno modernizacije. Pri tome mislimo na brzinu, inovativnost, seksepil, individualnost te odmak od konvencionalnog. Mnoge zemlje gradile su svoju cestovnu infrastrukturu krčeći brojne očaravajuće prirodne krajolike, a sve to u ime povezivosti. Henry Ford, jedan od pionira i pokretača automobilske industrije promijenio je njezin izgled uvevši 1908. pokretnu traku u proizvodnju Modela T, a mi se danas ponovno nalazimo u trenutku koji je zreo za još jednu revolucionarnu inovaciju.

Automobilska industrija, ovakva kakvu danas poznajemo sigurno neće preživjeti 21 stoljeće. Neki od njenih glavnih aktera prilagodit će se i prijeći na proizvodnju električnih, samovozećih automobila i na “car sharing” ekonomiju. Ostali će nestati jer današnje staze kojima autoindustrija kroči naprijed vode u sasvim novo neistraženo područje.

Električna vozila dokrajčit će motore s unutrašnjim izgaranjem

Ako ste upravo kupili novi automobil to će vrlo vjerojatno biti Vaš posljednji automobil pokretan motorom s unutrašnjim izgaranjem, jer električni automobili uzimaju sve veći zamah. Godinama je bilo uvriježeno mišljenje da električni automobili zahtijevaju kompliciranu infrastrukturu potrebnu za prometovanje i punjenje da bi se ravnopravno uhvatili u koštac s konvencionalnim automobilima, kao i ono da je ljudski rod previše ovisan o fosilnim gorivima i osjećaju brzine da bi samo tako napustio vozila s unutrašnjim izgaranjem.

Tehnologija električnog pogona u automobilima prisutna je već dugi niz godina (jedan od kvalitetnijih i detaljnijih prikaza donosi dokumentarac Who Killed the Electric Car iz 2006). Na stranu interesi naftnog lobija koje navedeni dokumentarac podvlači, glavne zapreke masovnijoj prihvaćenosti električnih automobila jesu troškovi proizvodnje i njihova efikasnost, tj. efikasnost baterija koje im služe za napajanje. Sve dok dovoljan broj vozača ne bude kupovao ovakve automobile troškovi njihove proizvodnje ostat će visoki. Još uvijek se veći broj Amerikanaca na primjer, radije odlučuje za automobile s hibridnim pogonom, nego za one potpuno električne, jer je broj benzinskih postaja u odnosu na stanice za punjenje el. strujom znatno veći, što rezultira i njihovom još uvijek većom prisutnošću na tržištu.

 

Ostali dijelovi svijeta ipak sve brže i lakše prelaze na električne automobile. U studiji koju je proveo Nissan u 2017., naveden je pad ukupnog broja benzinskih postaja u Velikoj Britaniji za čak 75% u posljednjih 40 godina. Studija također predviđa da će do ljeta 2020. godine, broj benzinskih postaja pasti na 7.870, dok će broj električnih postaja za punjenje narasti na 7.900! Upravo su zemlje poput Velike Britanije i Francuske otišle toliko daleko da su obećale zakonsku zabranu automobila s motorom s unutrašnjim izgaranjem najkasnije do 2040. U SAD-u se trenutno na tržištu mogu nabaviti 23 različita tipa plug-in električnih automobila s još 36 tipova hibridnih automobila. Skoro svaki veći proizvođač, javno je obznanio važnost i namjeru značajnijih investicija u elektrifikaciji svog proizvodnog programa u sljedećoj dekadi, a s promjenom i poboljšanjem infrastrukture punionica zasigurno će doći i do promjene navika pri kupnji električnog automobila.

Za pojedine vlasnike automobili nisu samo sredstva pomoću kojih će doći od točke A do točke B. Automobili predstavljaju njihov status. Automobili su zabava. Automobili su brzi. Zato su kompanije poput Tesle ili BMW-a ključne za izgradnju statusa i imidža električnih automobila. Uz postojeću tehnologiju izrade električnih automobila te njezin konstantni napredak nema razloga zbog kojeg bi se hibridni automobili ili oni potpuno električni razlikovali po pitanju izgleda i voznih osobina od onih luksuznijih s motorima s unutrašnjim izgaranjem. Porast prodaje luksuznih marki i modela električnih automobila u regijama/mjestima kao što su npr. New York ili Kalifornija, ali i drugdje u svijetu dovest će do pojave i razvoja različitih ekonomskih prilika na tržištu.

Za buduće vlasnike automobila koji su racionalniji i manje impresionirani pojavom Tesle ili BMW-a, postoji jači, dodatno razuman razlog zbog kojeg bi trebalo posjedovati električni automobil – ukupni troškovi održavanja tijekom perioda eksploatacije takvog automobila jednaki su ili niži od onih za konvencionalni automobil s motorom s unutrašnjim izgaranjem. Troškovi čistog održavanja znatno su niži, jer električni automobili posjeduju i manji broj pokretnih, odnosno potrošnih dijelova. A tu je i činjenica da vrijednost automobila s motorima s unutrašnjim izgaranjem može ići samo prema nuli, padom potražnje za njima sve dok ne dođe do točke u kojoj će vlasnici takvih automobila morati sami plaćati za njihovo ekološko zbrinjavanje.

Usluge “car sharinga” i najma vozila izmijenile su naše shvaćanje automobila. Uber, usluga pokrenuta 2010. godine proširila se od tada na 77 država i na preko 600 gradova, s procijenjenih 10 milijuna vožnji svakoga dana. Ako je korištenje aplikacija kao što su Lyft, Zipcar, ili Car-to-Go (u Europi su to Uber i Taxify, op. prev.) lakše, jeftinije i sigurnije, postavlja se pitanje zbog čega bi netko morao posjedovati privatni automobil? Prema jednoj od studija provedenih 2017. dolazi do vidljivog smanjenja privatnog vlasništva nad automobilima u područjima gdje postoje gore navedene usluge skupnog/javnog prijevoza. Nasuprot tome zabrana Uber i Lyft usluge u američkom gradu Austinu dovela je do toga da je 41% korisnika ovih dviju usluga popunilo novonastalu prazninu korištenjem privatnog automobila, a njih 9% dodatno ga je i kupilo. U oba slučaja radi se o automobilima s motorom s unutrašnjim izgaranjem.

 

 

Automobilska industrija je s velikom krizom iz 2008. godine pretrpjela jedan od najtežih udaraca; prodaja je potonula duboko i bile su potrebne godine (uz državnu pomoć) glavnim igračima da se oporave. Iako danas postoji zdravi rast prodaje, zabrinjavajuće je da nema promjene unutar demografske slike kupaca/vlasnika vozila. Još od perioda 2009.-2010. ukupni broj domaćinstava koja u svom vlasništvu posjeduju automobil smanjen je za 9%, dok je prosječna starost vlasnika vozila povećana za 5 godina. Ako se ovaj trend nastavi, “Baby Boomeri” rođeni između 1940. i 1965. godine mogli bi biti posljednja generacija istinskih vlasnika automobila, što će imati značajan utjecaj na automobilsku industriju unutar sljedećih 10 do 20 godina. Proizvođači automobila morat će potražiti nove načine regrutacije nadolazećih generacija vozača, odnosno vlasnika automobila.

Kako bi se što bolje prilagodili na novonastalu promjenu proizvođači moraju pronaći nove modele poslovanja. Oni najpoduzetniji već razmatraju neke od mogućnosti. Volvo je nedavno pokrenuo Care by Volvo model pretplate za svoj XC40, Ford je prikazao svoju definiciju mobilnosti sa sustavom Ford GoBike, ali i investiranjem u car sharing tvrtku Chariot dok ostali proizvođači također ulaze u partnerstva sa sličnim kompanijama koje danas predstavljaju prijetnju njihovom budućem opstanku. Skoro svaki veliki proizvođač automobila radi na tzv. “mobility-as-a-service” inicijativi unutar koje se lojalnost vlasnika automobila bazira na uvođenju različitih aspekata digitalizacije života u postojeću mobilnost. Ideja je da se ojača veza između vozača i samog brenda nadilazeći pritom posjedovanje specifičnog modela automobila.

Promjene u infrastrukturi i službama

U veljači 2018. država Kalifornija je postala prva država koja je dozvolila testiranje samovozećih automobila bez potpore vozača na javnim cestama, čime je omogućeno kompanijama poput Ubera ili Google Waymo-a lakše uvođenje automatiziranih vozila na tržište. Na znanstvenicima je da istraže potencijalni utjecaj ovih vozila na gradove, njihovu infrastrukturu i službe te modele poslovanja. Nas u ovom trenutku više zanima način na koji će takvi automobili izmijeniti naš svakodnevni život.

 

 

Iako je najočitija primjena flote samovozećih automobila u uslugama dostave i javnom prijevozu, privatno posjedovanje jednog takvog automobila također pruža mnoge mogućnosti. Možda će privatni vlasnici nastaviti kupovati samovozeće automobile kako bi maksimalno optimizirali vrijeme putovanja do posla; roditelji će kupovati takve automobile zbog pomoći oko svakodnevnih dječjih obveza i aktivnosti, treninga i sl., ili će jednostavno koristiti prednosti samovozećih automobila kako bi što bolje iskoristili vrijeme s djecom tijekom vožnje.

Zajedno s gore navedenim prednostima samovozeći automobili mogu predstavljati i blagodat naročito za starije i slabije pokretne osobe. Industrija internetskih usluga, od dostave hrane do e-trgovine već je ostvarila dubok utjecaj na život osoba koje nisu u stanju same voziti ili imaju poteškoća s napuštanjem doma bez tuđe pomoći. Zamislimo situaciju u kojoj lokalna trgovina, dom zdravlja, restoran ili neka druga ustanova pošalju samovozeći automobil koji će takvu osobu pokupiti, a potom vratiti kući bez ičije dodatne pomoći.

Radikalan industrijski redizajn

Mnoge prilike postoje za one koji su željni i voljni evolvirati paralelno s ubrzanim tehnološkim i industrijskim promjenama. Neke od tih promjena sa sobom donose značajne prednosti kao što su znatno bolja dostupnost i povezivost te smanjenje prometnih gužvi I ljudskog negativnog utjecaja na okoliš i ekologiju. Usmjeravajući cijeli sustav na čovjeka kao centralnu točku automobilsku industriju moguće je pogurati u sasvim novom smjeru pozitivnog utjecaja na okoliš i sveopće dostupnosti. Periodi tranzicije dozvoljavaju novim tvrtkama nesmetan ulazak na tržište što može samo pozitivno utjecati na preslagivanje unutar postojećeg sustava vrijednosti. Ovo je trenutak radikalnog redizajna ne samo za automobile, već i za cjelokupnu industriju.