Nova pravila o emisiji ispušnih plinova rashlađuju vruće jurilice

Nova pravila o emisiji ispušnih plinova rashlađuju vruće jurilice

Tema deklarirane potrošnje goriva na vozilima jedna je od najkontroverznijih u automobilskoj branši. Uz ionako nedovoljno objašnjena te stalne nadopune uvjetovane konstantnim pooštrenjem same EU legislative, kao i povremenim skandalima koji iskrsnu periodički, postala je svojevrsni Keyser Söze* svih tema razgovora automobilističkih entuzijasta, naročito onih koje krenu nakon par pića – ona stoji iza svega, pokreće cijelu radnju, ali je nitko nije vidio uživo.

Internet portal GTPlanet donosi nam tekst autora Andrewa Evansa, vezan uz deklariranu potrošnju goriva i emisiju ispušnih plinova pod naslovom: “Nova pravila o emisiji ispušnih plinova rashlađuju vruće jurilice” kojim autor pokušava objasniti cijelu situaciju:

Ovih dana “najvruće” od vrućih hatchback limuzina malčice su se ohladile. Nove europske regulative koje propisuju mjerenje emisije ispušnih plinova primorale su proizvođače takvih vozila da malo zauzdaju svu onu silu konjskih snaga u motorima svojih sportskih modela.

Vezano za to, SEAT i Volkswagen su na tržište izbacili svoje sportske modele deklarirane snage manje od one koju su posjedovale prijašnje generacije istih modela. Tako je snaga nove SEAT Leon Cupre 300 sada deklarirana na 290 konjskih snaga (KS), što donosi smanjenje snage za 10 KS. Vrlo blizak ovom modelu, model Volkswagen Golf R, također je doživio smanjenje snage za 10 KS, na sada deklariranih 296 KS, što predstavlja dosta ironičan pomak jer je tek nedavno, istom tom modelu R snaga podignuta za 10 KS u odnosu na model s kraja 2016-te godine.

Iako oba ova vozila nesumnjivo posjeduju još rezerve i zaliha snage, postavlja se pitanje što je osnovni uzrok ovog laganog popuštanja u utrci tko će isporučiti veću krajnju snagu motora? Kao i obično, prvoosumnjičeni** je ugljični dioksid (CO2) – ili točnije, metoda mjerenja njegove količine (emisije) u ispušnim plinovima. 

Desetljećima se na europskom tržištu novih vozila koristio test koji je služio objektivnoj i jedinstvenoj izmjeri potrošnje goriva za svaki pojedini model vozila. Ovaj test, poznat kao New European Driving Cycle (NEDC) posjedovao je standardizirane procedure koje su točno definirale potrošnju goriva unutar propisanih uvjeta.

Jednom kada je utvrđena količina goriva koju je vozilo sagorjelo prilikom izvođenja propisanih manevara bilo je lako odrediti i količinu CO2 koju je vozilo emitiralo – sàmo gorivo u sebi sadrži ugljik, točno se zna u kolikoj količini, pa je potrebno samo još odrediti količinu ugljika koji zrakom ulazi u proces izgaranja da bi se dobila njegova krajnja količina koja izlazi iz motora nakon procesa izgaranja.

Međutim, NEDC metoda sadrži u sebi nekoliko nedostataka od kojih je najznačajniji taj da je poprilično blaga i tolerantna. Tijekom najvećeg dijela njezinog provođenja, testirano vozilo ne prelazi brzinu od 30 km/h, a najoštrija ubrzanja unutar samog testa jednaka su ekvivalentu kod kojeg se ubrzanje od 0 – 100 km/h postigne unutar perioda od 26 sekundi. Cijeli test traje nešto više od 20 minuta, a udaljenost koja se prijeđe iznosi oko 10,95 km i sve to najčešće se odvija na valjcima…

Uz sve navedeno, proizvođači vozila detaljno su upoznati s uvjetima provođenja testa. To znači da vrlo lako mogu testirana vozila fino podesiti na način koji u konačnici daje povoljnije i zadovoljavajuće rezultate testiranja.

Kod motora male zapremine s turbo punjenjem npr., u režimima ispitivanja NEDC metode, turbopunjač ne postiže nužno svoj maksimalni kapacitet punjenja pri vršnom opterećenju, odnosno njegovoj punoj vrtnji. Režimi rada motora u kojima turbopunjač nije angažiran ili se vrti smanjenim kapacitetom znače i manju potrošnju goriva što se drastično mijenja u realnim uvjetima vožnje na cesti, u trenutku kada turbopunjač počne tlačiti zrak u usis motora. Proizvođači vozila, odnosno njihovi razvojni, inženjerski odjeli također mogu fino ugoditi i točke izmjene stupnjeva prijenosa kod automatskih mjenjača i tako izbjeći ispuštanje dodatnih, većih emisija CO2 tijekom testiranja vozila u režimu nižih stupnjeva prijenosa.

Bilo bi nekorektno reći da NEDC testiranje u potpunosti ne odražava realne uvjete vožnje, ali kao rezultat tolerantne prirode metode ispitivanja i mogućeg finog ugađanja motora vozila, krajnja potrošnja goriva onda kada vozilo koristi njegov vlasnik drastično se razlikuje od deklariranih rezultata dobivenih testiranjima koja oglašavaju proizvođači vozila. U negativnom smislu. Tu su još i hibridi i električna vozila za koja je također deklarirana “nemoguća” potrošnja goriva i vrlo optimistična autonomija vožnje u kilometrima.

Ovo su djelomično razlozi zbog kojih se NEDC metoda testiranja zamjenjuje novom, nazvanom Worldwide Harmonized Light Vehicles Test Procedure (WLTP) koja prikazuje deklariranu potrošnju ipak malo bližu onoj koja se javlja u realnim uvjetima eksploatacije vozila.

Mnoge su europske zemlje već počele s primjenom WLTP testne procedure, a prve naznake upućuju na to da tako dobiveni rezultati emisija ispušnih plinova vozila posjeduju vrijednosti koje su za 15-20% lošije od onih dobivenih NEDC testnom procedurom za ista vozila.

Iza brda se valja novi problem za proizvođače vozila – prilagodba na situaciju u kojoj su se vrijednosti emisije CO2 promijenile u negativnom smjeru, a zahtjevi na prosječnu, ukupnu (flotnu) emisiju CO2 ostaju isti. Prihvatiti ove obveze, a ne suočiti se s ogromnim kaznama, za proizvođače vozila predstavlja veliki izazov zbog nalaženja načina na koji će se uhvatiti u koštac sa značajnim povećanjem vrijednosti emisija proizašlim kao rezultat nove metode testiranja.

I dok dugoročno gledano, ovakav razvoj situacije predstavlja mogući zaokret proizvođača vozila ka proizvodnji atmosferskih motora, kratkoročna mjera koja služi gašenju požara trenutačno je jedina logična – smanjenje snage, odnosno prigušenje motora.  Volkswagen je uz ovo zamijenio i ručnu mjenjačku kutiju na svom modelu Golf R, ekonomičnijom DSG mjenjačkom kutijom.

Za sada, kako stvari stoje ako ste jedan od vlasnika “ergele” punokrvnih, rasnih konja ispod haube svog limenog ljubimca, čuvajte ih dobro i pazite. Mogli bi biti zadnji od svoje vrste…

*Glavni negativac trilera “Usual Suspects”, kod nas prevedenog kao “Privedite osumnjičene” režisera Bryana Singera iz 1995. Godine.

**Još jedna referenca na “Usual Suspects”