Ubojica Vašeg automobila

Ubojica Vašeg automobila

Pročitajte više o tome što je tihi ubojica Vašeg motora i kako spriječiti kvarove!

Inžinjeri se suočavaju sa dosa velikim izazovom prilikom dizajna novih motora. Od njih se zahtjeva da stvore ekonomičan i „zelen“ motori koji istovremeno imaju veliku snagu. Naravno, možete imati sve to ali tada ćete izgubiti na trajnosti. Kako zakonske regulative za okoliš postaju sve strože, inžinjeri su prisiljeni ugrađivati brojne pomoćne tehnologije u ono što je nekad bio jednostavni motor s unutarnjim izgaranjem. Isprva se činilo da to rade dosta uspješno, no nakon nekog vremena pojavili su se neočekivani problemi. Prva od dodanih tehnologija bio je katalizator što je za sobom zahtjevalo i uključivanje lambda senzora, a čime se povećala preciznost kontroliranja formiranja smjese. To je također prilično jednostavno, što se tehnoligije tiče; elektronika je u to vrijeme bila dovoljno napredna da osigura pouzdano i elektronski kontrolirano ubrizgavanje goriva. Neki od tih sustava bi i danas mogli biti u funkciji, no nešto potuno neočekivano se pojavilo i ubilo motor – stvaranje naslaga.

Kad su se pojavili katalizatori na benzinskim motorima, prva maziva- s oznakom SD, pojavila su se na tržištu. Stvorena su posebno za vozila s katalizatorom i pružala su dodatnu otpornost na trošenje i stvaranje naslaga. Ono na što inžinjeri i kemičari nisu računali bilo je slabije izgaranje tj. kada je u smjes zraka i goriva manje benzina od količine koju bi moglo izgorjeti. Izgaranje se stoga proširilo u vremenu i prostoru, stvarajući područja koja su, prilikom kontakta s vrućinom, bila pod utjecajem temperature iznad dozvoljene razine. To ubrzava stvaranje čađe i stvara veliku gustoću čađe u ulju. To ne mora nužno biti kobno jer postoje aditivi u mazivima (DDA) koji sprječavaju skupljanje onečišćenja.

IC ExPress Inter Cars

Međutim, kada je djelovao u manje idealnim uvjetim, kao što su slobodniji intervali promjene ulja, aditivi (DDA) se istroše te više nemaju utjecaja. DDA gubi svoja kemijska i fizička svojstva što rezultira skupljanjem čađi. Ona se prvo skuplja na mjestima gdje je bilo puno ulja – poput korita ulja. Ili na mjestima gdje je niska stopa protoka ili tlaka. Kad se naslage čađe nagomilaju do te mjere da ometaju protok ulja ili slobodno micanje dijelova, dolazi do kvara motora.

Inžinjeri su na ovaj problem reagirali kreranjem maziva sa jačim aditivom (DDA) i mijenjnjem sustava podmazivanja. Korisnici koji su na vrijeme uočili problem češće su mjenjali ulje ili su počeli koristiti aditive koji su čistili unutarnje dijelove motora. To je bilo od koristi ukoliko se napravilo na vrijeme, ali može i biti štetno ako je već bilo previše prljavštine u motoru. Jedino rješenje bilo je rastavljanje i čišćenje. Nakon toga, prošlo je još par godina i zakonske regulative o okolišu, postale su još strože. Inžinjeri su morali izraditi motore s niskom potrošnjom goriva, niske emisije štetnih plinova, ali velike snage, u skaldu sa zahtjevima tržišta. 70-ih 1.2 litreni motor se smatrao visoko razvijenim ako je imao 60KS, danas ćete teško naći auto ispod 80 KS , dok motori s turbinom imaju dosta iznad 100 KS. Jedini način da se postignu takve performanse i da se drže strogih propisa, bio je da se dodaju razni sustavi kao što je recirkulacija ispušnih plinova (EGR) te revidiranje, optimiziranje i poboljšanje unutarnje strukture motora. Bregasto vratilo 1,2 litrenog motora 70-ih otvarao je ventile na 270 stupnjeva , ali u naše vrijeme ta vrijednost ide i iznad 300 stupnjeva i više. Bregaste osovine su se 80-ih praktički smatrale tehnologijom za utrke. Ubrizgavanje goriva također je usavršeno. Sada imamo izravno ubrizgavanje, izravno u komoru izgaranja. Potonji je oblikovan korištenjem računalnog modeliranja čime je omjer kompresije 14:1 na benzinskim motorima bez lupanja (detonacija umjesto izgaranja). Četiri ventila po cilindru se podrazumjevaju, čak i u slučaju cilindra malog promjera.

IC ExPress Inter Cars

Moderne smjese koriste posebna vitla kako bi omogućila pouzdano poaljenje mješavina. To smanjuje potrošnju i poboljšava određene parametre bitne za okoliš. Ostali parametri podešeni su korištenjem EGR-a ili drugih rješenja. Zbog oštrog profila brijegova i preklapanja ventila, usisni ventili još su uvijek otvoreni na početku ciklusa izgaranja. Tijekom slabijeg izgaranja plamen se šiti sporije, jače zagrijavajući komponente. Čađa u recirkuliranim ispušnim plinovima skuplja se na vrućim ventilima. Ventil samo dodiruje sjedište ventila kratko vrijeme, što znači da nije u mogućnosti prenijeti značajnu toplinuna glavu cilindra tako da će se i dalje zagrijavati i skupljati čađu. Kada se otvori ventila preklapaju, ubrizgano gorivo može doći do ventila i ostaviti ostatke na tanjuru ventila jer isparava. To ubrzava taloženje čađe i i još pogoršava situaciju, također jer djeluje i kao izolator.

Nemojte zaboraviti, još uvijek imate lokalna žarišta, i dok su maziva sad potpuno sintetička i bogata aditivima, interval izmjene ulja se udvostručio. Uljne naslage se vraćaju zajedno sa naslagama čađe u komori za izgaranje, na ventilima uzrokujući daljnje pregrijavanje na jednom mjestu i uži presjek na drugom. To uzrokuje povećanje problema na motorima novih automobila. To bi se moglo dogoditi već tijekom jamstvenog roka, ali će sigurno doći na 100 000 km.

IC ExPress Inter Cars

Postoje dva pitanja koja proizlaze iz toga. Prvo je, zašto trebamo sve te inžinjere ako ne mogu riješiti problem, a drugo je što svakodnevni vozači mogu napraviti da spriječe to. Problem s tim motorima je što su njihovi radni uvjeti vrlo promjenjivi. Neki kroisnici ih voze sa djelomičnim opterećenjem, dok drugi voze velikim brzinama i visoki opterećenjem. Problem je što oni stalno voze tako, umjesto da kombiniraju različite stilove. U svijetu tehnologije ništa nije besplatno , nema prednosti bez mana. Moderni EURO5 motori su puno osjetljiviji na određene uvjete, i neovisno o tome kako ih vozite, uvijek će postojati neki uvjeti koji mu štete. Na primjer, kad vozite s niskim opterećenjem sa 70kmh, EGR ventil ostaje otvoren cijelo vrijeme, puštajući ispušne plinove u komoru za izgaranje, razultirajući skupljanjem naslaga čađe. Ako vozite auto samo u gradu, neće postći temperature za pokretanje procesa samočišćenja, opet rezultirajući stvaranjem naslaga čađe.

Najbolja stvar koju možete napraviti da mjenjate način vožnje. Vozite po autocesti najmanje pola sata, na visokim okretajima. Ako niste u mogućnosti osigurajte promjenu ulja nakon 15 000km umjesto na 25 000km. Morate zapamtiti da za motor bez fleksibilnog intervala izmjene ulja, propisani interval pretpostavlja idealne uvjete. Ako ne možete to osigurati, morat ćete mijenjati maziva češće. Također, koristite kvalitetan benzin i s vremena na vrijeme dodajte aditive za čišćenje komore za izgaranje.

Na taj način možete produljiti životni vijek automobila. Ono što će pomaže je da shvatimo da su moderni automobili osjetljiviji nego oni slabiji i sporiji iz 90-ih.

To je cijena koju plaćamo.