Zbog problema s nedostatkom radne snage u Hrvatskoj se sve češće predlaže ukidanje kvote za strance, jer poslodavcima otežava potragu za radnom snagom. Hrvatskoj se događa upravo ono na što se godinama upozoravalo – najmlađa članica Europske unije polako ostaje bez radno sposobnih ljudi. Surova statistika, koja je posljednje vrijeme vrlo česta tema hrvatskih medija, ukazuje na to, kako je u posljednjem desetljeću iz Hrvatske otišlo pola milijuna radno sposobnih ljudi. Stručnjaci stoga upozoravaju da Hrvatska ne može ozbiljno funkcionirati i biti konkurentna bez najmanje dodatnih 300 - 400.000 ljudi koje bi morala uvesti kao radnu snagu.
Konstantna upozorenja HUP-a i odgojno obrazovnih institucija o cilju dugoročnog planiranja te potrebe zadržavanja kvalitetnog kadra, te konstantnog rada na školovanju i usavršavanju, nisu više tema za razmišljanje jesmo li ili nismo spremni i da li nam trebaju promjene u poslovanju, već poziv za konkretne akcije.
Ljudi nedostaje, ali kvalitetni mehaničari, električari i lakireri zlata vrijede
Vođeni ovakvim stavom i idejama, osnivanjem Agencije za strukovno obrazovanje i obrazovanje odraslih osoba, RH je pokrenula projekt popularizacije i kvalitetnije edukacije mladih za strukovna zanimanja, koja su posljednjih decenija bila konstantno gurana na margine obrazovnog sistema. Godinama uvriježeno mišljenje da strukovna zanimanja pohađaju učenici nesposobni za upise u razne prestižne gimnazijske programe, promijenjeno je prošlogodišnjom organizacijom međužupanijskih, a nakon toga i državnog natjecanja strukovnih srednjih škola u kojem su roditeljima i učenicima završnih razreda osnovnih škola iz RH predstavili sami učenici strukovnih srednjih škola pokazali svu ljepotu i umješnost obrtničkih zanimanja.
U prostorima Zagrebačkog Velesajma, tako su svoje znanje i umijeće stečeno u školama od svojih profesora i mentora, te ništa manje bitnih obrtnika i privrednika pokazali učenici u 46 različitih obrtničkih zanimanja iz stotinjak strukovnih škola iz cijele RH.
Cilj i ideju koju su prepoznali mnogi privrednici raznih struka, pridružio se i Inter Cars Hrvatska koji je kao sponzor natjecanja zvanja automehatroničara sponzorirao kako same natjecatelje tako i Elektrostrojarsku obrtničku školu, kao domaćina natjecanja.
Upisni rokovi za školsku godine 2019/20, pokazali su da se za strukovna zanimanja opredijelilo čak 1349 učenika više nego proteklih godina, od čega 650 učenika za deficitarna zanimanja kao što su automehaničari, autolimari, mehatroničari te ostala obrtnička zanimanja.
Već spomenuta Elektrostrojarska obrtnička škola Zagreb, uz desetak raznih zanimanja školuje učenike za buduće zvanje automehatroničara, koje objedinjuje dva zvanja - automehaničar i autoelektričar. Ovome dodajmo činjenicu da su hibridna i električna vozila budućnost koju je teško zaustaviti. Nije teško zaključiti zašto se 80 mladih zaljubljenika u automobile ove godine opredijelilo za zvanje automehatroničara. Interes za ovo zanimanje kao i za zanimanje automehaničara sedam je puta veće od dozvoljenih upisnih kvota same škole.
Školski programi za navedena zvanja napravljeni su prema njemačkom obrazovnom programu, te kao takvi prepoznati su od Ministarstva gospodarstva, poduzetništva i obrta, koji redovito stipendiraju 200 najboljih učenika tijekom njihova školovanja.
Ministarstvo obrazovanja i visokog školstva, pokrenulo je program Erasmus+, koji strukovnim školama omogućuje razmjenu učenika sa srodnim školama iz zemalja EU, te je na taj način omogućilo učenicima upoznavanja i stjecanja vještina prema obrazovnim programima ostalih država EU.
Što se tiče automobilske industrije, tržište je kao i prošle godine raslo, a Inter Cars je uspio u namjeri da sudjeluje u opremanju i nadogradnji usluga velikog broja autoservisa na području Hrvatske, što će se nastaviti i u budućnosti.
Spomenuti nedostatak radne snage s početka ovog teksta za specifična zanimanja u autoindustriji postao je samo izraženiji ove godine. Ovaj trend nije se dogodio preko noći, on traje već određeno vrijeme natrag u prošlosti, te se sada moramo prilagoditi nastaloj situaciji.
Unatoč pozitivnom trendu s početka godine, velik broj hrvatskih tvrtki posegnuo je za potragom radne snage iz susjednih zemalja, raznih dijelova jugoistočne Europe te Azije. Nažalost, ovaj trend više nije novitet, ali nije ni dugoročno rješenje.
Autoindustrija, kao i tehnologija održavanja vozila, traže od svih nas, uključujući i distributere dijelova i opreme te servisne centre, stalnu edukaciju i usavršavanje. U tom smislu Inter Cars u suradnji sa strukovnim školama, te proizvođačima dijelova kontinuirano radi na edukacijama, kako vlastitog prodajnog osoblja, servisera tako i već spomenutih učenika strukovnih škola, kako bi što brže i jasnije mogli upotpuniti svoja znanja stečena u školskim klupama i praksom u servisni radionicama.
Servisi, odnosno privredni subjekti koji su prepoznali koncept „odgajanja“ vlastitih djelatnika već od početka njihovog školovanja, odnosno njihovog stipendiranja i educiranja dugoročno će imati puno kvalitetnije djelatnike, kvalitetno educirane i oblikovane prema vlastitim potrebama i zahtjevima, što će u konačnici dovesti do kvalitetnijih prihoda i opstanka na tržištu.
Kao primjer toj tezi svakako treba dodati da 90% mladih koji završe školu za automehaničare, automehatroničare i druga deficitarna zanimanja ostaju raditi u struci odmah nakon završetka škole i to najčešće kod poslodavca kod kojeg su obavljali praktični dio školovanja. Isto tako početna mjesečna primanja kreću se već od 5.500,00 kn.
Konkurencija iz susjednih država Europske unije koje ovakav vid školovanja i odgajanja djelatnika koriste dugi niz godina, prijeti da nam jeftino bez ulaganja otmu gotove mlade djelatnike koji su stručno educirani i s vrlo kvalitetnim radnim navikama. Kako bi to spriječili svi zajedno moramo ulagati u školovanja, digitalizaciju i transformaciju, kako razmišljanja tako i poslovanja, te svakako brzu prilagodbu bez iznimke!
Zapošljavanje stranaca nameće se kao najbrža opcija za trenutni nedostatak djelatnika. Trenutni model zapošljavanja stranaca je zastario i prespor je, izjavljuju iz Hrvatske udruge poslodavaca (HUP). Podsjećaju kako je novi model nužnost na koju upozoravaju posljednjih pet godina. No, čak i taj potpuno novi model u današnje je vrijeme deplasiran, kažu u HUP-u, jer Hrvatsku zemlje poput Njemačke prestižu potpunom liberalizacijom uvoza radne snage, a i Austrija i Slovenija idu tim smjerom.
Kao primjer koji bismo trebali slijediti, stručnjaci navode Slovačku, čija autoindustrija čini gotovo pola njihove industrijske proizvodnje. Točnije, Slovačka tijekom godine proizvede više od milijun vozila! Također uz Slovačku, tu su i Slovenija, Mađarska, Srbija, Poljska, koje su također privukle velike proizvođače vozila.
Naš svjetski poznati inovator i poduzetnik Mate Rimac također tvrdi da Hrvatska definitivno ima priliku u autoindustriji gdje može poboljšati svoj portfelj investicija s određenim aktivnim i proaktivnim mjerama te otvoriti mogućnosti za razvoj novih industrija i ne propustiti ovaj treći vlak, budući da je prva dva već propustila. Kao inovator privukao je interes velikih proizvođača kao što su Porsche, Hyundai, te jednog od najvećih kineskih proizvođača visokonaponskih baterija za električna vozila. Isto tako zapošljava visokoobrazovane stručnjake sa svih kontinenata.
Svakako da proizvodnja vozila nije jedini benefit koji navedene države imaju. Iako nemamo proizvodnju vozila, imamo prateću industriju kao što su Lipik Glass koji se nametnuo kao jedan od vodećih proizvođača auto-stakala svih renomiranih marki među kojima su BMW i Ferarari, AD Plastik koji proizvodi interijere vozila i dr.
Bez obzira koji segment želimo razmotriti servisno održavanje vozila, proizvodnju, prateću industriju, trgovinu i distribuciju dijelova, svi imaju zajednički nazivnik. Jedino educirani i visokomotivirani djelatnici, mogu doprinijeti daljnjem razvoju svog poslodavca, privrede i zajednice u cjelini.
Ovakav sretan završetak ostvariv je prije svega sa sretnim i zadovoljnim domaćim djelatnicima.
website created by WMT Studio
